уторак, 18. мај 2021.

Сервиси Интернета WWW,FTP, електронска пошта, веб форуми


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Internet

 

 

 

 

 

 

Šta je internet i iz čega se sastoji? Šta su dobavljači interneta i kako se vrši povezivanje? Šta je Web? Šta je elektronska pošta?...


Šta je Internet ?

 

 

         Svetska otvorena, globalna mreža računara

 

         Sa strukturnog stanovišta:


 

Internet je Wan mreža koja povezuje mnoštvo manjih privatnih i javnih mreža i koja omogućava međusobnu povezanost svim povezanim uređajima.

         Struktura Interneta je hijerarhijska:


 

 

 

 

 

 

podaci


 

     hostovi su povezani u mrežu njihovih lokalnih internet dobavljača (ISP - internet service provider),

 

Provajderi su povezani u regionalne mreže, a

 

     Regionalne mreže su povezane u nacionalne i internacionalne mreže.

 

 

 

 

 

 

zahtev

 

Browser  Provajder informacije

 

2


TCP/IP

 

 

 

 

 

        Transmission Control Protocol/Internet Protocol

 

        Transmission Control Protocol – kontrola prenosa, cepanje fajlova na manje delove i dodeljivanje svakom od njih posebnog zaglavlja.

 

        Internet Protokol – koristi IP adrese računara i pravi svoje zaglavlje na TCP paketu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3


Struktura Interneta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

         Najveće mreže povezane su izrazito brzim vezama koje se nazivaju kičma interneta (internet backbone)

 

         Paketi informacija od hosta do hosta putuju preko niza rutera, pri čemu se putanja automatski određuje i hostovi nemaju kontrolu nad njom (koristi se komutiranje paketa)

 

         Svaki računar na internetu, koji je javno dostupan, ima svoju javnu i unikatnu IP adresu.

 

         NIC (Network Information Center) – servis Interneta koji određuje, dodeljuje i administrira IP brojeve.


Adrese računara na Internetu

 

         Svaki računar uključen u Internet mrežu može da se adresira na dva načina:

 

  navođnjem broja – numerička (IP) adresa

 

  navođenjem tekstualne adrese – simbolička adresa

 

      Uvodi se sistem imena domena (domain name system - DNS)

 

         Imenu svakog domena pridružuje se IP adresa odgovarajućeg

hosta registrovanog za taj domen


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5


IP adresa

 

         IP Adresa se sastoji od 4 (8-bitna) broja između kojih se pišu tačke

 

10010011010110110001011011001001 – binarno

147.91.22.201

 

         IP adresa se uparuje sa simboličkim imenom, jednostavnijim za pamćenje, pa je tako

 

www.microsoft.com = 207.46.192.254

 

         Domen – se sastoji od nekoliko delova razdvojenih tačkama i organizovani su hijerarhijski

 

  (rs, edu, com, org, gov,...) - grupa mreža pod jedinstvenom administrativnom

kontrolom

 

(bg, ac, pmf,...) - Poddomen organizaciona celina nekog domena (ustanova, organizacija)

 

         Simboličko ime računara

 

gimnazijasd.edu.rs

pmf.uns.ac.rs

pmf.ni.ac.rs

matf.bg.ac.rs

alumni.matf.bg.ac.rs

 

 

6


Primer domena

 

 

 

       www.matf.bg.ac.rs

 

rs – nalazi se u Srbiji

 

ac.rs – deo je akademske mreže

 

bg.ac.rs –u Beogradu je

 

matf.bg.ac.rs –na Matematičkom fakultetu

 

www.matf.bg.ac.rs –u pitanju je centralni veb-server


RNIDS

 

 

 

       Upravljanje domenima u Srbiji (.rs i .срб) vrši

 

Regionalni nacionalni internet domen Srbije

 

(http://www.rnids.rs)

 

       Domen se može registrovati (najčešće zakupiti na određeni vremenski period) preko dobavljača interneta.


Adresni plan mreže

 

 

 

         IP adrese se dele na

 

javne i

 

privatne.

 

         Svaki računar u našoj mreži mora da ima unikatnu adresu iz opsega privatnih adrese. Ti opsezi su sledeći:

 

Opseg klase A: Dodeljuju se vladinim agencijama i veoma velikim organizacijama, kao što je IBM.

 

Opseg klase B: Dodeljuju se velikim organizacijama

Opseg klase C: ostali

 

 

 

Opsezi privatnih adresa

Početak opsega

Kraj opsega

Ukupno adresa

 

 

 

 

Opseg klase A

10.0.0.0

10.255.255.255

16 777 216

 

 

 

 

Opseg klase B

172.16.0.0

172.31.255.255

1 048 576

 

 

 

 

Opseg klase C

192.168.0.0

192.168.255.255

65 536

 

 

 

 


 

9


Veza sa Internetom

 

 

         Da bi računari mogli da se povežu na internet, obično se koriste usluge komapnija koje nazivamo dobavljači interneta (internet provajderi)

 

         Lokalna petlja (local loop tj. Last mile)– deo između host- računara i prvog rutera na provajderu

 

  Dial-up pristup Internetu

 

  Stalna veza

 

      DSL

 

  SDSL – internet u firmi

 

  ADSL – za firme i kućne korisnike

 

      Kablovski

 

      Mobilni

 

         Brzina protoka (Mbps-mega bita po sekundi)

 

1Mbps brzina kojom video zapis od oko 700MB može da se preuzme za

oko 90min

 

2Mbps/256Kbps do  100Mbps/4Mbps (download/upload)

 

10


Modemski pristup

 

 

 

 

       Dial-up (koristi frekvence između nekoliko 100-tina i nekoliko 1000 Hz)

 

Dial-up modem – konvertuje analogni u digitalni signal i obruto

 

Klasična parica fiksne telefonske mreže

 

Poziva se tel. broj provajdera iz računarskog programa

 

56Kbps


DSL – digitalna pretplatna linija

 

 

 

         Istovremeni prenos glasovnog signala i digitalnih podataka preko parica fiksne telefonske mreže

 

Stalna veza (nekada se za to koristila ISDN tehnologija ali je potisnuta)

 

Frekvencijski oseg zavisi od dužine kabla tj. signal slabi (do 4km od tel.centrale)

 

  frekvencijski raspon se deli na pojaseve

 

      Jedna za glas

 

      Ostali (oko 250) za kontrolu prenosa

 

ADSL – asimetrični DSL – veća brzina downloada

 

      5/1 Mbps – 100/2 Mbps

 

SDSL – simetrični DSL- iste brzine u oba smera


Kablovski internet

 

 

 

        Optičko-kablovske mreže

 

Kombinovani prenos podataka kroz optička vlakna i koaksijalne kablove (TV i radio signal i digitalni podaci):

 

     Ruter (u centrali provajdera) ~ čvorišta (za zgradu ili više zgrada) - optičkim kablom

 

     Čvorišta ~ korisnici – koaksijalnim kablovima

 

Frekvencijski opseg se deli na pojaseve (dolazni i odlazni saobraćaj)

 

Brzina prenosa zavisi od aktivnosti priključenih korisnika

 

  100Mbps/nekoliko Mbps


Mreže mobilne telefonije

 

 

 

       Generacije mobilne telefonije

 

1.             gen. – analogni prenos glasa

 

2.             gen. – digitalni prenos glasa i manje kol. podataka (SMS)

 

               GPRS (General Packet Radio Service) – 100KBps

 

3.             gen. – digitalni prenos glasa i velike kol. podataka

 

               HSPA (High Speed Packet Access) – do 7Mbps/6Mbps

 

– protok zavisi od trenutne opterećenosti mreže.

 

               HSPA+ (Evolved HSPA) – protok veći od 100Mb/s


Kako povezati računar na internet?

 

 

        Izaberemo DSL ili kablovski internet

 

Zakupiti prostor od internet provajdera

 

Dobijete modem (DSL ili kablovski)

 

        Postavimo razdelnik koji deli :

 

koaksijani kabl na drve grane: za TV i kablovski modem.

 

telefonski kabl na dve grane: za telefon i DSL modem.

 

        UTP kabl - od medema do računara ili rutera.

 

Ponekad je modem istovremeno i svič ili ruter.


 

        Nakon povezivanja ponekad se softverski dodatno podešavaju parametri pristupa.


Usluge Interneta

 

 

 

         Internet je mreža koja omogućava rad distribuiranim aplikacijama koje korisnici upotrebaljavaju.

 

Veb (world widw web -WWW ) – HTTP protokol

Elektronska pošta (e-mail) – SMTP i POP3 protokol

 

Prenos datoteka između računara (file transfer) – FTP protokol

 

Prijavljivanje na udaljene računare (remote login) - Telnet

 

Slanje instant poruka (instant messaging)

 

Internet Phone – telefoniranje preko interneta.

 

Radio i TV prenos – slušanje radio stanica i gledanje TV programa

 

Internet mape

 

Elektronsko bankarstvo


Elektronska pošta

 

          Najstariji servis interneta

 

          E-mail acount - nalog za elektronsku poštu

 

  Elektronska adresa

 

  Poštansko sanduče

 

          Obezbeđuju ih kompanije, univerziteti i internet dobavljači ili

 

          Webmail - besplatna usluga elektronske pošte preko veba (Yahoo! Mail, Google Mail, Microsoft Outlook)

 

           Adresa:

 

  Korisničko ime @ domen servera npr. pera@server.rs

 

          SMTP – šalje poruku na odredišnu adresu

 

          POP – prihvata poruku i smešta u fasciklu primaoca (poštansko sanduče)


Slanje elektronske pošte

 

 

 

 

         Delovi poruke

 

Adresa primaoca (To:)

 

Adresa primaoca kopije pisma (Carbon Copy, CC:)

 

Skrivene adrese primalaca kopije pisma (Blind Carbon Copy, BBC:)

 

Adresa pošiljaoca (From:)

 

Predmet pisma (Subject:)

 

Telo pisma (message body)

 

Prilozi pisama (attachments ) – nekoliko megabajta

 

         Organizacija poruka u fascikle

 

Inbox - primljene

 

Sent - poslate


Osnove WEB-a

 

 

 

          Web – distribuirana aplikacija i osnovni servis interneta

 

          Web je sistem međusobno povezanih dokumenata (veb-stranica) koje sadrže tekst, slike, video-zapise i drugi multimedijalni sadržaj.

 

          Link - veze sa drugim prezentacijama (neki delovi stranice - tekst ili slika)

 

          HTML (Hypertext Markup Language) – jezik za obeležavanje veb stranica

 

          CSS (Cascading Style Sheets) – jezik za opis vizuelne prezentacijesadržaja.

 

          Web-sajt – skup stranica povezanog sadržaja.

 

          Stranice se čuvaju na Wb-serverima i na zahtev klijenta prenose se na klijentske računare

 

          Browser – program za pregledanje sadržaja WEB-a

 

          URI (uniform Resorce identifier) - Adresa Web sajta:

 

          http://www.gimnazijasd.edu.rs/wp-content/uploads/2013/11/Информатор-о-раду.pdf

 

          http:/ - ime protokola

 

  www – oznaka za vrstu komponente servera,

 

  gimnazijasd.edu.rs – domen ili IP adresa servera,

 

  putanja do resursa i ime

 

 

 

 

19


Pregledači veba

 

 

         Pregledač veba (Web Browser) je program koji korisniku omogućava preghledanje veb stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih za njih. Npr:

 

  Microsoft Internet Explorer

 

  Mozzila Firefox

 

  Google Chrome

 

  Safari

 

  Opera

 

         Osnovni delovi pregledača:

 

  polje za unos adrese (address bar),

 

  polje za pretraživanje (search bar)

 

  Tabovi – prikaz više strana odjednom u posebnim karticama (Ctrl+T)

 

  Home page – početna stranica

 

  Istorija pregledanih stranica

 

  Snimanje veb- stranica

 

      Complete – da bi se snimili i slike i drugi uključeni objekti


Pretraživači veba

 

 

        Web search engine predstavlja internet servis , kome je svrha traženje informacija na vebu, i to obično zadavanjem ključnih reči a ređe i izborom iz ponuđenih stavki. Rezultat pretrage se najčešće prikazuje kao spisak veb-sajtova koji sadrže traženu informaciju.

 

  Google (www.google.com)

 

  Yahoo (www.yahoo.com)

 

  Msn (www.msn.com)

 

         Pauk (spider, crawler) – komponenta koja s vremena na vreme

preuzima stranice i skladišti ih.

 

Tekst sa stranica se indeksira tj. kreiraju se baze podataka sa terminima i stranicama koje su za taj termin povezane.

 

Rangiranje stranica – (Google-ov algoritam Page Rank) – npr. po broju ulaznih veza do tog sajta.

 

  SEO (Search Engine Optimization) – tehnike za optimizaciju sajtova


Pretraživači

 

 

 

          Napredno pretraživanje:

 

  Precizirati pretragu unošenjem većeg broja termina

 

  Navodnici – reč isključivo u tom obliku

 

  Znak – ispred – samo stranicu bez te reči

 

  Znak ~ ispred reči – stranice sa sinonimima

 

  Znak * - menja bilo koju reč u frazi

 

  Site: - sužava pretragu na navedeni sajt.

 

  Search tools – ostali kriterijumi pretrege


Forumi, blogovi, društvene mreže

 

         Forum – veb sajt koji korisnicima omogućava diskusiju na teme određene pravilima foruma

 

Nit – neko započinjenit na određenu temu postavljanjem prve poruke, a dalja diskusija na tu temu teče osdgovaranjem na te niti

 

         Blog – lični dnevnici u kojima korisnici objavljuju svoja razmišljanja o nekoj temi i dele ih sa javnošću.

 

         Društvene mreže (facebook, twitter, google+, linkedin) – omogućavaju korisnicima povezivanje i ostvarivanje kontakata sa nalozima drugih.

 

  Statusi (objave) – kratke poruke, slike, video, linkovi

 

  Lajkovi – označavanje statusa koji nam se dopadaju

 

  Profil – lični podaci, fotografije, omiljene knjige,...

 

  Podešavanje nivoa vidljivosti


Slobodne enciklopedije

 

 

 

 

 

 

 

 

         Wikipedia (www.wikipedia.org)

 

         Korisnici dobrovoljno popunjavaju njen sadržaj i svako može da kreira nove članke ili da ispravlja i popunjava postojeće.

 

         Nakon objavljivanja i svake izmene članke pregledaju i ispravljaju dobrovoljci, pa ako sadrže materijalne greške one se brzo uklanjaju ili ispravljaju

 

         Hoax – izmišljeni članci

 

http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:List_of_hoaxes_on_Wikipedia


Geografski informaconi sistemi i internet mape

 

        Sistemi koji sadrže geografske informacije

 

Google maps

 

Google earth

 

Bing maps

 

planPlus

 

Mape B92

 

        Zumiranje, pretraživanje, pregledanje fotografija uz lokacije, traženje najkraćeg puta...

 

        GPS (global position system) – određivanje trenutne pozicije i snalaženje na putevima


Elektronska trgovina i bankarstvo


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

          Prodaja robe i usluga

 

  B2C (business to customer)

 

  B2B (business to business)

 

  C2B (customer to customer)

 

          Plaćanje

 

  Kreditnom karticom

 

  Pouzećem

 

  Uplatnicom

 

          Prijem robe

 

  Poštom

 

  Kurirskom službom


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

          Kompanije

 

  Amazon (www.amazon.com)

 

  Ebay (www.ebay.com)

 

PayPal (www.paypal.com) posrednik u prenosu novca pri el. Kupovini

 

          Fišing – napad u kojem se neki sajt lažno predstavlja i traži od vas da unesete lične podatke

 

          Https- veća bezbednost!!!


Ostali servisi interneta

 

 

 

         Korišćenje udaljenih računara (Telnet, SSH)

 

  telnet, PuTTY, OpenSSH i sl. programi

 

         Prenos datoteka (FTP)

 

ftp, scp,GNU FTP, Windows Commander i sl. programi kao i veb pregledač i koji omogućavaju preuzimanje datoteka sa ftp servera)

 

         Skladištenje podataka – čuvanje u „oblaku“

 

  Dropbox, GoogleDrive, UbuntuOne, MicrosoftSkyDrive

 

         Diskusione grupe – distribuirani internet sistem za diskusije

 

  Sci.math, alt.binaries.boneless

 

         Ćaskanje – uspostavljanje kontakte i razgovaranje na razne teme uživo u sobama za ćaskanje (chat room).

 

         VoIP – glasovna i video komunikacija (telefoniranje i video-konferencije)


 

  Skzpe, GoogleTalk, Viber, WhatsEpp


Pravila ponašanja

 

 

 

       Netiquette

 

Predstavljanje je pristojno

 

Spamovi zabranjeni

 

Pristojan rečnik u forumima i ne bežanje od teme

 

poštovanje pravopisa (česte pojave su sve napisano velikim slovima i skraćenice B4, 4U, OMG)


Istorijat Interneta


 

 

 

         60-ih - ARPANET

 

         70-ih - Univerziteti priključeni

 

  program za elektronsku poštu i chat

 

  Telnet i FTP

 

  Ethernet

 

  TCP/IP koncept

 

         80-ih – Poslovna primena

 

mreže: BITNET, MILNET, CSNET, NSFNET, UUNET i USENET

 

  prvi virusi

  oko 100 000 računara na Internetu.


 

 

 

 

90-ih – CERN uvodi WWW

 

Formiran je InterNIC (Internet Network Information Center) radi administriranja usluga na Web-u.

 

Upotreba PC-a i telefonskih linija elektronsko poslovanje

 

nove tehnologije i protokoli

 

podrška mobilnim korisnicima

 

2000-ih - IPv4 adresni prostor je iscrpljen (uvodi se IPv6)

 

video, telefonija i HDTV (High Definition TV) preko Interneta.

 

ISDN i DSL linije dostupne prosečnim korisnicima.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

29